Kako otvoriti preduzetničku“FIRMU” I šta moramo znati?

Kada se fizičko lice opredeli da započne određenu delatnost, uglavnom koristi termin „FIRMA“. Da, u praksi „FIRMA“ označava pojam na našim prostorima da smo otvorili nešto da bi prihodovali odnosno ostvarivali dobit. Međutim ta „FIRMA“ je samo sleng naziv. U Republici Srbiji, u zavisnosti od mnogobrojnih situacija koje ćemo opisati biramo način oporezovanja koji može biti u vidu :
Preduzetničke firme, da li paušalno, na isplati lične zarade ili samooporezivanjem
Preduzeća (kako ga svi nazivamo DOO, što u prevodu znači društvo sa ograničenom odgovornošću
Ili Udruženje, da li sportstko ili udruženje građana.
Tako da, iz ovog uvoda možemo zaključiti da li smo vlasnici nad Preduzetničkom radnjom, preduzećem ili nad udruženjem. A sad zašto ovoliko opcija i zbog čega, danas pišemo o osnivanju najčešćih „firmi“ u Srbiji a to su preduzetnici koji su paušalno oporezovani ili na isplati lične zarade (knjigaši)
Preduzetnik
Najčešći i najpreporučljiviji način za otpočinjanje delatnosti je upravo preduzetnik. Preduzetnik je fizičko lice koje obavlja delatnost i samim tim odgovara svojom ličnom imovinom (ukoliko dođe do dugovanja i sl.)Način na koji preduzetnik može da bude oporezovan je : Paušalno, na isplati lične zarade i samooporezivanjem. Najčešće koriščeni načini su upravo prva dva a to su paušalci i preduzetnici na isplati lične zarade popularni „knjigaši“.
Paušalac je oporezovan kako mu sama reč govori paušalno. To znači da svakog meseca plaća paušalno (isti iznos) porez i doprinose, bez obzira koliko je u tom mesecu prihodovao, da li je to 1 dinar ili milion dinara, porez je kako smo i rekli ISTI (paušalni).
Visina tog paušalnog poreza se utvrđuje šifrom delatnosti kojom se bavimo kao i mesto (opština ) gde će biti sedište firme.Što je opština razvijenija, to su veći doprinosi.Međutim, neke šifre su imune na ovaj vid određivanja i one su fixne u bilo kom mestu. A to su usluge računarskog programirnja, konsultantske aktivnosti kao i konsultantske akvivnosti u IT sektoru…
Prosečan paušalni izdatak svakog meseca je oko 25.000 – 30.000 dinara.Precizan iznos u dinar se može proveriti na paušalnom kalkulatoru koji se nalazi na sajtu poreske uprave. U taj iznos ulazi plaćanje PIO fonda (onaj fond što će nam isplaćivati penzije) Zdravstveno osiguranje (da imamo overene zdravstvene knjižice) Nezaposlenost (da ukoliko ugasimo firmu sa neprekidnim radom od minimalno 12 meseci, imamo pravo naknade sa biroa dok ne nadjemo novi posao) kao i porez u visini od 10% (porez je zato i tu i zbog tog razloga se ne vode poslovne knjige kako bi se utvrdio porez na dobit, već i njega plaćamo fixno uz mesečni paušalni iznos.
Limit na koje preduzetnik paušalac treba da obrati pažnju jeste od 6.000.000 dinara u kalendarskoj godini (od 01.01. – 31.12.) Ukoliko ga pređe, paušalac počinje da vodi poslovne knjige, i to ukoliko se limit probio u prvoj polovini godine, paušalac kreće da vodi poslovne knjige od 01.07 dok ukoiko pređe u drugoj polovini godine, dužan je da vodi poslovne knjige od 01.01. naredne godine.
Takođe, postoji limit od 8.000.000 dinara koji se odnosi na limit za ulazak u PDV sistem. On se posmatra u poslenjih 365 dana odnosno precizno rečeno od npr 17.11.2021 – 17.11.2022. Ukoliko smo u tom periodu imali više od 8.000.000 dinara, dužni smo da narednog dana prijavimo PDV sistem i da automatski krenemo da vodimo i poslovne knjige i da poslujemo u okviru PDV-a.
Moram naglasiti da ukoliko izvršavamo neku uslugu ili prodajemo proizvode u inostranstvu, ukoliko se promet dobara ili usluga gleda u inostranstvu, iznosi tih faktura se neće računati u limit od 8.000.000 dinara. NPR predajemo engleski jezik u inostranstvu online, promet usluge se smatra u inostranstvu i da u poslednjih 365 dana imamo 10.000.000 prometa, nećemo ući u sistem PDV-a.
Takođe, skoro svaka delatnost koja je paušalno oporezovana i radi sa fizičkim licima MORA posedovati i fiskalnu kasu. Taj zakon je počeo sa primenom od 01.05.2022 godine.
Kao preduzetnik paušalac možete primati zaposlene u redovan radni odnos kao i ostale solucije osiguranja. Takođe preduzetnika možete registrovati u vašoj kući,stanu, lokalu. Ukoliko su ti objekti u vašem vlasništvu ili u vlasništvu vaše uže porodice, potreban je samo ugovor o ustupanju poslovnih prostorija i nema nikakvog poreza na zakup, dok ukoliko ta imovina nije vaša ili vaših najbližih dužni ste da plaćate porez na zakup u visini od 20% uz priznavanje normiranih troškova 25%. Zakup mora da se obračunava svakog meseca, ili unapred nekoliko meseci putem portala ePorezi.
Takođe treba napomenuti da ukoliko Vam ovaj način oporezovanja odgovara, vaša obaveza je da vodite KPO knjigu, gde upisujete vaš promet i fakture i iznose tih faktura. To znači da ne treba da pravdate vaše troškove i bavite se birokratijom, ne radite završni račun i vaš novac možete podizati bez pravdanja na bankomatima ili blagajni banke do 150.000 dinara dnevno, i tako do 6.000.000 godišnje. Tako da biznisi koji zaradjuju do 4.000 eura mesečno, paušalni način oporezivanja je best buy soluciija. Ukoliko bi sami vodili vašu paušalnu firmu, biće vam neophodan elektronski potpis (najbolje rešenje otići u bilo koji MUP i zatražiti da vam urade elektronski potpis na vašoj ličnoj karti i potpuno je besplatno. To vam je bitno iz razloga što će paušalno rešenje da vam stigne na portal ePorezi bez kojeg ne možete da pristupite bez elektronskog potpisa a takođe nećete moći da podnosite elektronske prijave ukoliko bi plaćali porez na zakup, imali zaposlenog i sl, kao i podnošenje prijave za eko taksu. Ukoliko želite da se potpuno posvetite vašem biznisu, niste u obavezi da vadite elektronski potpis, već u papirnom obliku možete ovlastiti vašeg odabranog knjigovođu koji će imati pristup svim ovim portalima u vaše ime. Taj papir se zove PEP obrazac i odnosi se na šalter poreske uprave u mestu gde smo prijavili sedište preduzetničke radnje.
Paušalci koji se bave marketingom, ugostiteljstvom, hotelijerstvom kao i trgovinom ZAKONSKI ne mogu biti paušalno oporezivi. Pod trgovinom u ovom slučaju se podrazumeva trgovina tuđih proizvoda, dok ukoliko vi proizvodite sami proizvode to može biti paušalno oporezovano.
Međutim, postoji još jedan problem koji se zove test samostalnosti. On se sastoji od 9 tačaka. Ukoliko prolazimo 5 ili više tačaka test samostalnosti je u redu, ukoliko imamo 4 ili manje test samostalnosti padamo. Sa onim klijentom gde bi pali test samostalnosti, dodatno bi bili oporezovani sa nekih 65% na transakcije sa tim klijentom. Da bi vam više približio test samostalnosti on je u sustini dokazivanje da li ste otvorili preduzetnika da bi bili samostalni ili ste otvorili da bi bili u radnom odnosu sa firmom sa kojom sarađujete. Dešavalo se da IT sektor ima jake plate, prosek npr 3000e. Poslodavac da bi isplatio neto svom zaposlenom platio bi doprinose blizu 2.000 e. Ipak su se mahom „snalazili“ i zaposlenima otvarali paušalne firme i plaćali bi im paušal koji je 250 i 300 e. Država je taj problem rešila uvođenjem testa samostalnosti odnosno dokazivanje da li smo zaista samostalni ili ipak radimo ovaj gore navedeni primer. Test samostalnosti su dužni da rade preduzetnici paušalci, na isplati lične zarade kao i na samooporezivanju, dok preduzeća i udruženja nemaju tu obavezu.
Ono što je zaista sjajno što preduzeće ne moze dok svi oblici preduzetnika mogu to je odlazak u mirovanje. To znači da ukoliko idete na duži odmor ili vam biznis stagnirao neki period, možete uz 750 dinara i popunjavanja poreske prijave PPDG1R da odvedete vašu firmu u mirovanje. U periodu mirovanja nemate obavezu plaćati poreze i doprinose, dok možete primati uplate od zaostalih faktura i raspolagati sa tim novcem dok je firma u fazi mirovanja. Uz isti iznos i postupak kao kod ulaska, izlazak iz miravanja je indetičan i vaš taksimetar poreza i doprinosa ponovo kreće da kuca.
Paušalac ukoliko želi da konkuriše za kredit razvoja svog biznisa biće razočaran iz razloga što nema ravršni račun odnosno niko ne može znati tačnu evidenciju prihoda i rashoda. Iz prakse, paušalcima se odobrava kredit u visini od 10% prometa u poslednjih 365 dana. Dok preduzetnik na isplati lične zarade može očekivati mnogo više iz razloga što vodi poslovnje knjige i evidentira svoje prihode i rashode.
Preduzetničku radnju možete posedovati samo jednu, iz razloga što se ona vezuje za vaš JMBG. Takođe, preduzetničku radnju možete otvoriti i iz radnog odnosa i u tim situacijama bi vam trošak bio samo PIO i porez (važi i za paušalca i za knjigaša) iz razloga što u zakonu se zdravstveno i nezaposlenost plaća samo na jednom mestu gde smo prijavljeni u radnom odnosu. Dok recimo preduzeća možemo imati neograničen broj.
I za kraj, osnivanje ovakvog vida preduzetničkog oporezivanja se otvara relativno brzo (u praksi 2-3 radna dana) uz 1500 din naknade APR-u, ili 1000 dinara ukoliko to činite online (potrebna vam je elektronski sertifikat) očitana lična karta , adresa gde će biti sedište firme, ime preduzetničke radnje (a i ne mora, svakako ime glasi na vaše ime i prezime i oznaka PR ili preduzetnik) pa bi nakon toga stajalo ime preduzetničke radnje. Sve to bi trebalo da se upiše u registracionu prijavu osnivanja preduzetnika, koji možete besplatno da skinete sa sajta APR-a u odeljku „preduzetnici“ kao i da dobijete račun i poziv na broj gde bi uplatili naknadu.
Gašenje je takođe jednostavno. Potrebno je otići u poresku upravu i tražiti uverenje da ste izmirili sve prema poreskoj upravi, otići nakon toga u opštinu i tražiti da ste izmirili i sve prema opštini (eko taksu i sl.) sa ta 2 papira koja ne smeju biti starija od 5 dana od trenutka kad ste podneli registracionu prijavu brisanja preduzetnika
Preduzetnik na isplati lične zarade
Fizička lica koja se opredele na ovaj vid oporezovanja iz moje prakse bude: Probili su 6.000.000 limit za paušalno oporezivanje, pa su po zakonu prešli u vođenje knjiga, probili su limit od 8.000.000 pa su usli u sistem pdv-a i automatski u vođene poslovnih knjiga, Visina paušalnog je prevelika prilikom provere u paušalnom kalkulatoru, pa su se opredelili za isplatu lične zarade, ili se bave sa nekom delatnošću koja je zakonski zabranjena da bude paušalno oporezovana (Marketing, trgovina(tuđih proizvoda), ugostiteljstvo…) ili pak žele da vode poslovne knjige kako bi se vodila evidencija prihoda i rashoda kako bi se u nekom periodu konkurisao za veći kredit kod banaka.
I ako ih deli jedna reč Paušalac – knigaš, način oporezovanja je potpuno drugačiji. Preduzetnik na isplati lične zarade doprinose plaća na visini plate koje sam sebi odredi (može isplaćivati ispod najniže osnovice) i doprinosi u tom slučaju bi iznosili oko 12.000 dinara mesečno. To je preporučeno u slučaju ukoliko imamo problema oko likvidnosti poslovanja, a ne i uvek.
Znači, visina doprinosa odrešena je visinom plate koju sami sebi odredimo i ono što je sad novitet – porez na dobit se plaća na kraju poslovne godine kada se dobit utvrdi. Dobit je razlika između prihoda i rashoda. Ukoliko je ta razlika pozitivna, na taj pozitivni iznos bi platili porez u visini od 10%(isti onaj porez što paušalac plaća fixno mesečno) A da bi se taj porez utvrdio, preduzetnik u ovom slučaju mora angažovati knjigovodstvo i baviti se birokratijom. To znači da svaki prihod ili rashod mora biti dokumentovan, redovno evidentiran i proknjižen od strane knjigovođe, Takođe, knjigovodja je dužan da svaki mesec obračuna porez i doprinose na platu (uvek drugačiji BOP – poziv na broj) kao i da uradi završni račun kako bi utvrdio dobit. To zahteva određenu aktivnost preduzetnika da zna koje troškove može pravdati preko firme a koje ne. Neki logičan sled okolnosti je da se prvo preuzetnik paušalac prilagođava poreskom sistemu kroz obavljanje delatnosti kao paušačac i biće mu sigurno lakše kad pređe na vođenje poslovnih knjiga nego da to odmah uradi u samom startu.
Podizanje novca na isplati lične zarade ne prolazi kao kod paušalca bez ikakvog pravdanja. Knjigaš može podizati svoj novac u visini dobiti koju ostvari (ili da podiže dobit unapred) kao i pravdanjem materijalnih troškova (onih troškova koje ste napravili u poslovanju a plaćali ih gotovinom, pa tu gotovinu što ste dali „iz svog dzepa“, možete podići na šalteru il bankomatu
Osnivanje ovakvog vida preduzetnika se indetično radi kao i osnivanje preduzetnika paušalca. Jedina razlika je da se u registracionoj prijavi ne štiklira opcija paušalno oporezivanje već isplata lične zarade. Takođe u ovom slučaju je obavezno da preduzetnik izvadi elektronski potpis iz razloga što ima 15 dana od osnivanja firme da se podnese poreska prijava PPDG1S kao i da potpiše završni račun na kraju godine.
Odličan tekst, hvala.
Hvala Vam, vrlo ste ljubazni!
Mene zanima da li postoji neka varijanta u kojoj se može imati firma, a da nema nikakvih fiksnih godišnjih troškova – npr, ako se otvori firma i nikad ne ostvari profit, kako učiniti da se barem ne ode u (sve veći) minus?
Za paušalce to nije moguće jer plaćaju paušalni porez koliku god dobit imali (ili nemali). Ko god nije paušalac, koliko sam shvatio, mora da vodi knjige, i pretpostavljam da svaka varijanta tog vođenja knjiga podrazumeva bar neki iznos koji mora da se plati državi na godišnjem nivou (negde sam čitao o tome da je barem javno objavljivanje finansijskih izveštaja obavezno, a i za to se plaća naknada APR-u). Dakle ako firma potpuno propadne (nema prihode), šta onda? I za mirovanje i za brisanje se plaća.
Zanima me da li se u Srbiji može poslovati a da se ima neka zaštita u slučaju da se tako “propadne”.
Dobar dan,ja sam osnovala svoju firmu pausalca koji ne vodi knjige. Penzioner sam sifra delatnosti 15.12 ,dobila sam resenja,ali bez onog umanjenja 50% za novoosnovane. Gde sam pogresila. Oanivanje je sveze 25.01.2024. Jos cekam da mi se otvori racun pa da uvedem i registat kasu.