Kako funkcionišu porezi na poklone i porezi na nasledstvo: limiti, pravila i olakšice

Porezi na nasleđe i poklone primenjuju se na pravo svojine i ostala prava na nepokretnosti, kao i na prava korišćenja parking mesta u stambenim kompleksima koje se nasleđuju ili dobijaju kao poklon. Pored toga, oporezive stavke obuhvataju širok spektar imovine koju naslednici ili poklonoprimci mogu primiti, uključujući:

  1. Gotov novac
  2. Štedni ulozi
  3. Depoziti u banci
  4. Novčana potraživanja
  5. Digitalna imovina
  6. Prava intelektualne svojine
  7. Pravo svojine na korištene motorna vozila, plovila i vazduhoplove, kao i druge pokretne stvari

Takođe, pokloni obuhvataju i prenos imovine pravnih lica bez naknade, podložan istim pravilima oporezivanja.

Izuzeci od pravila uključuju situacije kada je predmet oporezivanja već obuhvaćen porezom na dodatu vrednost ili kada se radi o određenim prihodima fizičkih i pravnih lica.

Izuzeci od oporezivanja

U skladu sa Zakonom o porezima na imovinu, neke transakcije i prihodi se ne smatraju poklonima i stoga nisu predmet oporezivanja porezom na nasleđe i poklone.

Poklonom se ne smatra:

  • prenos bez naknade prava na nepokretnostima i pokretnim stvarima na koji se plaća porez na dodatu vrednost, u skladu sa propisima kojima se uređuje porez na dodatu vrednost, nezavisno od postojanja ugovora o poklonu;
  • prihod fizičkog lica po osnovima koji su izuzeti iz dohotka za oporezivanje, odnosno koji je predmet oporezivanja porezom na dohodak građana, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dohotka građana;
  • prihod pravnog lica koji se uključuje u obračun osnovice za oporezivanje porezom na dobit pravnih lica, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica.

Od oporezivanja se takođe izuzima prenos dobitka u igri na sreću sa organizatora igre na dobitnika.

Od oporezivanja porezom na nasleđe i poklon izuzima se nasleđe, odnosno poklon:

a) udela u pravnom licu, odnosno hartija od vrednosti;

b) mopeda, motokultivatora, traktora, radnih mašina, vozila koja nisu motorna, odnosno vozila koja se ne smatraju upotrebljavanim;

c) plovila koja se ne smatraju upotrebljavanim;

d) državnih vazduhoplova, vazduhoplova bez sopstvenog pogona, odnosno vazduhoplova koji se ne smatraju upotrebljavanim;

e) ljudskih ćelija, tkiva i organa;

f) novca, prava, odnosno stvari, koje naslednik nasledi, odnosno poklonoprimac primi na poklon, od istog lica, za vrednost do 100.000 dinara u jednoj kalendarskoj godini.

Ukoliko je vrednost nasleđenih, odnosno na poklon primljenih stvari, od istog lica u jednoj kalendarskoj godini, veća od 100.000 dinara, od oporezivanja se izuzima 100.000 dinara u toj kalendarskoj godini.

Šta se sve smatra upotrebljavanim motornim vozilima, plovilima, vazduhoplovom?

a) motorno vozilo, koje je na teritoriji Republike Srbije najmanje jedanput, počev od njegove proizvodnje ili poslednjeg uvoza, bilo registrovano u skladu sa propisima;

b) plovilo, koje je na teritoriji Republike Srbije najmanje jedanput, počev od njegove proizvodnje ili poslednjeg uvoza, bilo upisano u propisani upisnik u skladu sa propisima;

c) vazduhoplov, koji je na teritoriji Republike Srbije najmanje jedanput, počev od njegove proizvodnje ili poslednjeg uvoza, bio upisan u propisani registar ili evidenciju.

Ko su obveznici poreza?

Obveznici poreza na nasleđe i poklon su:

  1. Rezidenti i nerezidenti Republike Srbije koji nasleđuju ili na poklon prime pravo svojine na nepokretnosti koja se nalazi na teritoriji Republike Srbije.
  2. Investicioni fondovi bez svojstva pravnog lica, upisani u odgovarajući registar, koji nasleđuju ili na poklon prime pravo svojine na nepokretnosti koja se nalazi na teritoriji Republike Srbije.
  3. Rezidenti Republike Srbije, odnosno fondovi upisani u registar u Republici Srbiji, koji nasleđuju ili na poklon prime predmet oporezivanja koji se nalazi na teritoriji Republike Srbije ili u inostranstvu.
  4. Nerezidenti Republike Srbije koji nasleđuju ili na poklon prime predmet oporezivanja koji se nalazi na teritoriji Republike Srbije.

Za utvrđivanje rezidentstva pri oporezivanju nasleđa, poklona i prenosa apsolutnih prava:

  1. Za pravna lica primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica.
  2. Za fizička lica primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana.

Poreska osnovica

Osnovica poreza na nasleđe predstavlja tržišnu vrednost nasleđene imovine, odnosno vrednost nasleđenog upotrebljavanog motornog vozila utvrđenu na propisan način, umanjenu za dugove, troškove i druge terete koje obveznik mora da isplati ili na drugi način izmiri iz nasleđene imovine na dan nastanka poreske obaveze.

Osnovicu poreza na poklon čini tržišna vrednost na poklon primljene imovine, odnosno vrednost na poklon primljenih upotrebljavanih motornih vozila utvrđena propisanim postupkom, na dan nastanka poreske obaveze, koju utvrđuje nadležni poreski organ.

Vrednost upotrebljavanog motornog vozila utvrđuje se primenom sledećih elemenata: radne zapremine motora vozila izražene u kubnim centimetrima, snage motora vozila izražene u kilovat sati i broja navršenih godina starosti vozila iskazanog odgovarajućim koeficijentom.

Koeficijent starosti vozila se određuje na sledeći način:

  1. 100% – za vozila do i preko navršene jedne godine starosti
  2. 90% – za vozila starija od dve godine
  3. 80% – za vozila starija od tri godine
  4. 70% – za vozila starija od četiri godine
  5. 60% – za vozila starija od pet godina
  6. 50% – za vozila starija od šest godina
  7. 45% – za vozila starija od sedam godina
  8. 40% – za vozila starija od osam godina
  9. 35% – za vozila starija od devet godina
  10. 30% – za vozila starija od deset i više godina

Vrednost upotrebljavanog motornog vozila se izračunava prema formuli:

Vrednost = (320 x radna zapremina motora u cm3 + 6400 x snaga motora u kW) x koeficijent starosti vozila

Nastanak poreske obaveze

Poreska obaveza u odnosu na nasleđe nastaje danom pravosnažnosti rešenja o nasleđivanju, osim u slučajevima konstitusanog prava plodouživanja na nepokretnosti ili fizičke deobe nasledničke zajednice izvršene bez naknade.

Poreska obaveza u odnosu na poklon nastaje danom zaključenja ugovora o poklonu, odnosno overe izjave ili drugog akta o prenosu imovine bez naknade. Ako akt nije u pisanoj formi, poreska obaveza nastaje danom prijema poklona, osim u prethodno navedenim slučajevima.

Ako postoji pravo plodouživanja na nepokretnosti koja je predmet nasleđivanja ili poklona, poreska obaveza nastaje ranijim datumom – danom prestanka tog prava ili danom otuđenja nepokretnosti.

Poreska obaveza kod poklona takođe nastaje danom pravosnažnosti rešenja o nasleđivanju u dva slučaja:

  1. Sticanja stvari i prava prijemom ustupljenog naslednog dela
  2. Fizičke deobe nasledničke zajednice izvršene bez naknade, u nesrazmeri sa naslednim delovima

Ako nasleđe ili poklon koji podleže oporezivanju nije prijavljen, prijavljen neblagovremeno ili obveznik nema obavezu podnošenja prijave, smatra se da je poreska obaveza nastala danom kada je nadležni poreski organ saznao za nasleđe ili poklon.

Poreske stope

Obveznici koji se nalaze u drugom naslednom redu po zakonskom redu nasleđivanja u odnosu na ostavioca, odnosno poklonodavca, porez na nasleđe i poklon plaćaju po stopi od 1,5%.

Obveznici koji se nalaze u trećem i daljem naslednom redu, kao i obveznici koji nisu u srodstvu sa ostaviocem, odnosno poklonodavcem, porez na nasleđe i poklon plaćaju po stopi od 2,5%.

Poreska oslobođenja

Porez na nasleđe i poklon ne plaćaju:

  1. Naslednik prvog naslednog reda, supružnik i roditelj ostavioca, odnosno poklonoprimac prvog naslednog reda i supružnik poklonodavca.
  2. Naslednik ili poklonoprimac poljoprivrednik drugog naslednog reda koji nasledjuje ili prima na poklon imovinu za obavljanje poljoprivrede, ako je sa ostaviocem/poklonodavcem neprekidno živeo u domaćinstvu najmanje godinu dana pre smrti/poklona.
  3. Naslednik ili poklonoprimac drugog naslednog reda – na jedan nasledjeni/poklonjen stan, ako je sa ostaviocem/poklonodavcem neprekidno živeo u zajedničkom domaćinstvu najmanje godinu dana.
  4. Poklonoprimac – na imovinu ustupljenu u ostavinskom postupku, koju bi nasledio da se naslednik-poklonodavac odrekao nasleđa.
  5. Fondacija – na nasleđenu/poklonljenu imovinu koja služi ostvarivanju opštekorisnog cilja radi koga je osnovana.
    5a) Zadužbina/udruženje za opštekorisne ciljeve – na nasleđenu/poklonljenu imovinu koja služi namenama za koje su osnovani.
  6. Naslednik/poklonoprimac ambulantnih, specijalnih vozila za obuku vozača i taksi/rent-a-car vozila – ako je registrovan za te delatnosti.
    6a) Na podelu imovine bivših supružnika stečene u braku radi razvoda braka.
  7. Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinice lokalne samouprave kao naslednik/poklonoprimac.
  8. Primalac donacije po međunarodnom ugovoru Republike Srbije koji oslobađa od poreza na poklon.
  9. Na imovinu primljenu od Republike Srbije, AP, jedinica lokalne samouprave.
  10. Na prenos prava na nepokretnosti bez naknade partneru u koncesiji čija je procenjena vrednost najmanje 50 miliona evra.

Ukoliko naslednik ili poklonoprimac poljoprivrednik drugog naslednog reda promeni zanimanje u roku od godine dana od nasleđivanja/prijema poklona imovine, dužan je da podnese prijavu nadležnom poreskom organu u roku od 30 dana od dana promene.

U slučaju prestanka taksi ili rent-a-car delatnosti, kao i u slučaju poklona ili otuđenja putničkog vozila za te delatnosti pre isteka pet godina od nabavke, obveznik je dužan da to prijavi poreskom organu u roku od 30 dana, da plati porez na nasleđe i poklon koji bi inače platio da nije koristio olakšicu, kao i kamatu zbog docnje od dana nabavke do prijavljivanja.

Kada naslednik ili poklonoprimac drugog naslednog reda od ostavioca/poklonodavca istovremeno stiče više stanova, porez se ne plaća na stan u kome je imao prebivalište na dan smrti/poklona, a ako nije imao prebivalište ni u jednom – na stan najmanje površine.

Sticanje imovine u ostavinskom postupku prijemom ustupljenog naslednog dela smatra se poklonom.

Stan, u smislu člana koji se odnosi na poresku olakšicu za naslednike/poklonoprimce drugog naslednog reda na jedan stan, podrazumeva i:

– Objekat kuće za stanovanje ili povremeni boravak, koji čini jednu građevinsku celinu sa zemljištem koje čini katastarsku parcelu na kojoj se objekat nalazi, ili
– idealni deo tog objekta sa delom zemljišta na kom se nalazi, čija je površina srazmerna učešću površine idealnog dela u ukupnoj površini objekta.

Poreski kredit

Rezident Republike Srbije koji nasledi ili na poklon primi predmet oporezivanja, a koji se nalazi u inostranstvu, na koji je u toj državi već plaćen porez na nasleđe/poklon, ima pravo na umanjenje poreza na nasleđe i poklon u Republici Srbiji utvrđenog po ovom zakonu, i to:

  • U visini poreza na nasleđe/poklon plaćenog u toj državi
  • Najviše do iznosa koji bi se platio primenom ovog zakona, na nasleđe/poklon ostvaren u toj državi.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

12 + 16 =